Srem, smešten između dve velike reke — Save i Dunava, značajna je tranzitna oblast, preko koje vode međunarodni železnički i auto - putevi prvog reda. U njemu je smešten i jedan od naših najvećih aerodroma — Surčin. Tako je ovaj deo Srema značajno područje za brojne međunarodne i domaće vazdušne linije.
Po administrativnim granicama, Srem je podeljen na istočni deo, u kome većinu stanovnika čine Srbi i koji pripada Vojvodini, i na zapadni deo, gde većinu stanovništva čine Hrvati, i koji je u sastavu Hrvatske. Sremska Mitrovica zahvata i manji deo desne strane reke Save — Mačvansku Mitrovicu sa okolinom — mali deo Mačve. Teritorija oko Zemuna pripojena je Beogradu, odnosno užoj Srbiji. U ovom poslednjem regionu je opština Surčin, s još šest naselja u opštini.
Srem zahvata povšinu od 4.220 kilo metara kvadratnih. Preko Srema prelazi 45. uporednik geografske širine.
Najveća i najznačajnija reka Srema je Sava. Uz Srem Sava protiče dužinom od 200 km i svojim širim koritom prolazi pored Progara. Najinteresantnije područje Save je oko Obedske bare i Kupinskog kuta, te Progarske ade. Kod Obedske bare i Kupinskog kuta su dva meandra, vekovima stvarana u obliku osmice. Obedska bara je odsečena od glavnog toka reke i pretvorena u mrtvaju, u koju se sada taloži mulj i postepeno ispunjava ovim materijalom. U ovom kompleksu je veliko bogatstvo šuma, koje održava Šumska sekcija Kupinovo. Obedska bara je ,,carstvo" retkih primeraka ptica. Po ovome je evropskog značaja. Kroz svoju dugu istoriju, stanovnici svih sela, koji nastanjuju rub Obedske bare, ili su u neposrednoj blizini, imali su od nje prilično koristi. U teškim godinama buna, ustanaka i ratova, u nju su se sklanjali zbegovi naroda, ustanici, partizani i aktivisti. U mirnim godinama su na ovim prostranim pašnjacima i šumama uzgajana stada ovaca, čopori svinja i krda goveda. Sada se razvija turizam.